01 veljače 2007

POVELJA ARKE

Arka je rođena 1964. godine, kada su Jean Vanier i  o.Thomas Philippe, odgovarajući na Božji poziv, predložili Raphaelu Simiu i Philippeu Seuxu, dvojici mentalno hendikepiranih muškaraca da dođu živjeti s njim u duhu Evanđelja i Blaženstava koja je naviještao Isus.
Od te prve zajednice rođene u Francuskoj, u katoličkoj tradiciji, stvorene su mnoge druge u različitim kulturnim i religioznim sredinama.
Te zajednice, koje je sam Bog pozvao, ujedinjuje zajednička vizija i isti duh prihvaćanja, međusobnog dijeljenja i jednostavnosti.

I. CILJEVI
1. Cilj Arke je da, stvarajući zajednice koje prihvaćaju osobe s mentalnim hedndikepom, odgovori na tjeskobu onih koji su često odbačeni i da im povrati mjesto u društvu.
2. Arka otkriva dar vlastit osobama s mentalnim hendikepom. One su te koje grade srce zajednica i pozivaju druge osobe na zajednički život.
3. Arka je svjesna da ne može prihvatiti sve osobe s mentalnim hendikepom. Ona nije rješenje već znak – znak da jedno istinski čovječno društvo treba biti utemeljeno na prihvaćanju i poštivanju najmanjih i najslabijih.
4. U svijetu koji je podijeljen, Arka želi biti znak nade. Njezine zajednice, utemeljene na odnosima saveza između osoba različitih intelektualnih sposobnosti, društvenog porijekla, religije i kulture, znak su jedinstva, vjernosti i pomirenja.

II. TEMELJNA NAČELA
1. Svaka osoba, bez obzira na njezine darove ili ograničenosti, dionik je zajedničkog čovječanstva. Ona ima jedinstvenu i svetu vrijednost te posjeduje jednako dostojanstvo i ista prava. Temeljna prava svake ljudske osobe su: pravo na život, njegu, dom, obrazovanje, rad, ali isto tako, budući da je najdublja potreba svakog ljudskog bića ljubiti i biti ljubljen, pravo na prijateljstvo, zajedništvo i duhovni život.
2. Da bi razvila svoje sposobnosti i darove te se ostvarila, svaka osoba treba sredinu u kojoj može rasti. Ona ima potrebu istkati veze s drugim osobama u krilu obitelji ili zajednice. Svaka osoba ima potrebu živjeti u povjerenju, sigurnosti i uzvraćenoj ljubavi. Ona želi biti priznata, prihvaćena i podržavana toplim i iskrenim odnosima.
3.Osobe s mentalnim hendikepom često su susretljive, znaju se diviti, biti spontane i iskrene. Svojim siromaštvom i krhkošću dodiruju srca ljudi pozivajući ih na jedinstvo. One su tako za društvo živi podsjetnik istinskih vrijednosti srca bez kojih znanje, snaga i rad gube svoj smisao i udaljuju se od konačnog cilja.
4. Slabost i ranjivost ljudske osobe nipošto nisu prepreka njenom zajedništvu s Bogom, već naprotiv mogu biti izvor te milosti. Često se naime kroz slabost koju se prepoznaje i prihvaća objavljuje oslobađajuća Božja ljubav.
5. Da bi mogla razvijati nutarnju slobodu na koju je pozvana i  rasti u zajedništvu s Bogom, svakoj osobi treba omogućiti da se ukorijeni u religioznu tradiciju koja će ju hraniti.

III. ZAJEDNICE
1. Vjerske zajednice
1.1. Svaka je zajednica zajednica vjere. Ukorijenjena u molitvu i povjerenje u Boga ona se želi prepustiti njegovu vodstvu i najsiromašnijoj osobi koja objavljuje njegovu prisutnost. Svaki član zajednice pozvan je otkrivati i produbljivati svoj duhovni život i živjeti u svojoj osobnoj vjeri i tradiciji. Oni koji nemaju religiozno uvjerenje podjednako su prihvaćeni i cijenjeni u njihovoj slobodi savjesti.
1.2. Zajednice su ili jednoreligijske ili višereligijske. Kršćanske zajednice su ili u krilu jedne crkve ili višekonfesionalne. Svaka je zajednica povezana s crkvenim vlastima i njeni se članovi uključuju u crkve i lokalna mjesta bogoštovlja.
1.3. Zajednice imaju ekumensko poslanje i misiju jedinstva.

2. Pozvani na jedinstvo
2.1. Jedinstvo je utemeljeno na savezu ljubavi kojeg je Bog utkao među različite članove zajednice. Taj savez podrazumijeva prihvaćanje i poštivanje različitosti. To jedinstvo pretpostavlja da je osoba s mentalnim hendikepom u središtu zajedničkog života. Jedinstvo se gradi u trajnosti i vjernosti i zajednice se obvezuju pratiti svoje članove čitavog njihovog života, ako je to njihova želja.
2.2. Obiteljski način života u središtu je zajednice Arke. Pozvani da budu jedno tijelo, članovi zajednice žive, rade, mole i slave zajedno, dijeleći svoje radosti i patnje, praštajući jedni drugima, kao u jednoj obitelji. One žive jednostavnim životom koji daje prednost međuljudskim odnosima.
2.3. Iste veze zajedništva ujedinjuju različite zajednice širom svijeta. Zauzete jedne oko drugih, solidarne i odgovorne, one tvore jednu veliku međunarodnu obitelj.

3. Pozvani na rast
3.1. Zajednice su mjesto nade. Svatko je, prema svom poslanju ohrabren rasti u ljubavi, u svom osobnom daru i nutarnjem jedinstvu, ali također i u samostalnosti, mogućnosti izbora i kompetentnosti.
3.2. Zajednice žele svojim članovima osigurati obrazovanje, posao i terapeutske aktivnosti tako da budu izvor dostojanstva, rasta i radosti.
3.3. Zajednice žele svakome omogućiti da se razvija u svom duhovnom životu tako da napreduje ka jedinstvu i većoj ljubavi prema Bogu i drugima.
3.4. Svatko je u granicama svojim mogućnosti pozvan sudjelovati u donošenju odluka koje ga se tiču.

4. Uključeni u društvo
4.1. Zajednice su gostoljubive, otvorene svijetu koji ih okružuje i sastavni su dio lokalnog života. One nastoje održavati veze sa svojim susjedima i svojim prijateljima.
4.2. Zajednice se zauzimaju za stručno izvršavanje svih svojih zadataka.
4.3. Zajednice podupiru rad osoba s mentalnim hendikepom smatrajući ga povlaštenim sredstvom uključivanja u društvo.
4.4. Zajednice nastoje usko surađivati s:
– obiteljima i skrbnicima osoba s mentalnim hendikepom
– stručnjacima
– državnim vlastima i svima koji se u duhu pravde i mira bore za ugled osoba s mentalnim hendikepom.

IV. ZAKLJUČAK
Velika je zabrinutost Arke zbog patnje osoba koje, zbog svog hendikepa, podnose nepravde i odbacivanja. Ta zabrinutost treba poticati zajednice Arke da čine sve što mogu u obrani prava osoba s mentalnim hendikepom.Pozvane su ohrabrivati inicijative koje doprinose njihovom cjelovitom prihvaćanju u društvo pozivajući ga da postaje pravednije i da se prema njima odnosi s više poštovanja.
Zajednice Arke žele biti solidarne sa siromasima ovog svijeta i svima onima koji se bore za pravednost.

Ovu je Povelju prihvatila Generalna skupština Federacije Arke.
Cap-Rouge, svibanj 1993.


Udruga Korablja

- Udruga Korablja osnovana je u Zagrebu 2007.godine. Svoj identitet definira ciljevima statuta:
- život u ozračju zajedništva temeljen na uzajamnim odnosima s osobama s mentalnim hendikepom,
- omogućiti da darovi osoba s mentalnim hendikepom i njihova preobražavajuća vrijednost budu prepoznati u društvu,
- promicati antropološku i duhovnu viziju ljudske osobe proizašle iz zajedništva življenog s osobama s mentalnim hendikepom.

Udruga je nadahnuta kršćanskim vrednotama i djelovanjem međunarodnog pokreta Arka.

O pokretu Arka najbolje može progovoriti njezin utemeljitelj Jean Vanier vlastitim riječima preuzetim iz uvoda njegove knjige «Sveta povijest osobe», u izdanju Kršćanske sadašnjosti:
«Više od 40 godina živim u zajednici Arka s muškarcima i ženama s mentalnim hendikepom. Prije toga bio sam pomorski časnik i sveučilišni profesor filozofije. Pustolovina s Arkom započela je 1963. godine, kada me je dominikanski svećenik, o. Thomas Philippe, pozvao da posjetim Trosly-Breuil, malo selo u blizini Compiegnea, oko stotinu kilometara sjeverno od Pariza. Htio me upoznati s nekim svojim novim prijateljima, mentalno hendikepiranima, koji su živjeli u domu u kojem je bio kapelan. Stigavši ondje, bio sam prilično zbunjen i pomalo zabrinut kada sam se upoznao s tim ljudima koji su u mnogo čemu bili slabi i nemoćni. Nesreće ili bolest prouzročile su njihovu bol i patnju, no još ih je dublje ranio prezir i odbacivanje koje su doživjeli. Taj me je posjet duboko dirnuo. Osobe koje sam tamo upoznao činile su mi se kao da vape za prijateljstvom i ljubavlju; svaki od njih priljubio bi se uz mene, pitajući me riječima ili gestama: «Voliš li me? Želiš li mi biti prijatelj?» i svaki je pitao svojim oštećenim i krhkim tijelom: «Zašto? Zašto sam ovakav? Zašto me moji roditelji ne žele? Zašto ne mogu biti poput moje braće i sestara koji su oženjeni?»
Kroz ovaj prvi susret ušao sam u svijet patnje o kojem ranije ništa nisam znao. Dirnut pitanjima koja su mi ovi ljudi postavili, počeo sam posjećivati psihijatrijske bolnice, ustanove i domove. Također sam upoznao roditelje čija djeca imaju mentalni hendikep. S vremenom sam otkrio koliko je duboka njihova patnja kao i problemi s kojima se nose…
U jednom domu nedaleko Pariza upoznao sam dva mentalno hendikepirana muškarca, Raphaela Simia i Philippea Seuxa.
Moj prvi korak bio je kupnja male i prilično trošne kuće u Troslyju. Zatim sam, dobivši potrebnu dozvolu od lokalnih vlasti, pozvao Raphaela i Philippea da dođu živjeti sa mnom.
Tako je u kolovozu 1964. rođena Arka.»
Iz te prve zajednice nastale u Francuskoj u katoličkoj tradiciji razvio se međunarodni pokret ekumenskog duha kojeg danas čini više od 150 zajednica u više od 30 zemalja širom svijeta.
Zajednice su otvorene svijetu koji ih okružuje pružajući gostoprimstvo mnogima,osobito velikom broju mladih. Sudjeluju u životu lokalne zajednice, svijetu rada nudeći mogućnost zapošljavanja, surađuju sa stručnjacina različitih profila(psiholozi, psihijatri,liječnici...).
«Naše poslanje vrlo je jednostavno, skrovito.Pozvani smo dijeliti život s nekoliko osoba s mentalnim hendikepom.Nismo tu da bismo ih ozdravljali,pozvani smo biti uz njih u sasvim običnoj,neznatnoj,malenoj svakodnevici.»
1997. godine papa Ivan Pavao II. dodijelio je Jean Vanieru i zajednici Arka priznanje «Pavao VI» za promicanje kulture solidarnosti i civilizacije ljubavi na razini misli i djelovanja.

U Hrvatskoj nema zajednice Arka. Postoji inicijativna skupina koja kroz Udrugu Korablja pripravlja njezin osnutak.Sjedište udruge je u Zagrebu.

Za informacije: biba_acan@yahoo.fr; slavenka.milinovic@skolskaknjiga.hr